8 novih činjenica i lekcija o hrani i dijetama

Koliko je preskakanje doručka odlučujuće za pojavu metaboličkih poremećaja, toliko je naglasak na večeri odlučujući za uspjeh mnogih dijeta.

Kada bi vam netko rekao da će vam se bez klasičnih lijekova vrijednosti kolesterola, triglicerida i šećera u krvi vratiti u normalu u samo mjesec dana ili da ćete jesti pet obroka dnevno (bez vaganja namirnica i određivanja količine hrane!) te imati idealnu tjelesnu težinu, mislili biste da je riječ o još jednom marketinškom triku s ciljem da se iz vas izvuče novac za kakav ‘čudotvorni’ pripravak. U čemu je stvar, pitate se? Odgovor je vrlo jednostavan: u dnevnoj satnici unosa pojedine hrane, tj. o znanju kada se pojedini elementi pohranjuju te kada se energetske zalihe otpuštaju iz naših masnih stanica.

Individualan pristup

‘Svi smo puno puta čuli da je neka osoba reducirala prehranu, a da se nikakav pomak nije dogodio na vagi ili pak da se tjelesna masnoća kod te osobe čak i povećala. U programu tzv. krono-prehrane jako je važno kada neku namirnicu unosimo u organizam, ali i u kojoj kombinaciji. Tako znamo da ujutro stanice našeg tijela zahtijevaju energiju te da masne stanice otpuštaju uskladištene masti, pa je to idealno doba dana za unos ugljikohidrata poput kruha ili masnoća kao što su maslac, sir ili vrhnje. No neće jedna namirnica na jednak način odgovarati ili štetiti svakoj osobi, zato program prehrane izrađuju naši liječnici i nutricionisti, za svakog klijenta zasebno, na temelju detaljnih pretraga i uvida u stanje organizma’, objašnjava Krunoslava Bebić, jedna od voditeljica Anti-Age Centra Zagreb, koji radi prema zaštićenoj metodi krono-prehrane beogradske liječnice dr. Ane Gifing zahvaljujući kojoj je više od 60.000 ljudi riješilo brojne zdravstvene probleme, prije svega metaboličke, ali i izgubilo suvišne kilograme.

Disbalans u organizmu

Ljudi se trgnu kad im voda dođe do grla. Rješavajući zdravstveni problem, dolazi i do reguliranja tjelesne težine, jer ‘višak’ ili ‘manjak’ na vagi uvijek su posljedica nekog disbalansa u organizmu. I sama je Krunoslava na svojoj koži osjetila da uloga hrane nije nimalo precijenjena.

‘Mene je mlijeko gotovo ubilo. Godinama sam se borila s čirom na želucu, problemima s jednjakom i kilogramima koji su već bili došli na minimum jer mi je tijelo jednostavno odbijalo svu hranu. ‘Napravila sam sve moguće pretrage u bolnicama, ali nije bilo pomaka nabolje sve dok nisam napravila test intolerancije na hranu. Izbacila sam mlijeko, bijelo brašno, kvasac i još neke namirnice te doslovno oživjela’, prisjeća se Krunoslava naglašavajući kako ponekad i nije problem u pojedinoj namirnici koja se jede, nego u kombinaciji više njih istodobno.

Minimalna ograničenja

‘Kad nam se ljudi obrate za pomoć, nakon individualne analize i pregleda kod našeg liječnika, određuje se individualna terapija. Ona se uvijek sastoji od faza restrikcije, kada se tijelo čisti od toksina. Restrikcijski pregled najčešće prekriži puno toga što su ljudi dotad redovito konzumirali, primjerice margarin (ne i maslac!), koji nitko ne bi trebao jesti ili sve dodatke poput instant-juha ili drugih gotovih jela. Nakon što se tijelo očisti od toksina, slijedi tzv. izvanrestrikcijska faza, kada je potrebno usvojiti ovaj način prehrane kao način života’, kaže Krunoslava i dodaje kako ovdje nije riječ o dijeti. Dapače, iako postoje pravila koja se moraju poštovati, ograničenja su minimalna, nema brojenja kalorija, vaganja namirnica i ograničavanja količine hrane. Ovaj način prehrane lako je primjenjiv u svakodnevnom životu, a bazira se na namirnicama koje se uzgajaju u našem podneblju. Donosimo vas osam najvažnijih pravila krono-prehrane koji će iz temelja promijeniti sve što ste mislili da znate o hrani i dijetama.

1. MASTI SE NE TOPE BEZ DORUČKA

Stanice našeg tijela ujutro zahtijevaju energiju i tada masne stanice otpuštaju uskladištenu mast puno lakše nego tijekom bilo kojeg drugog dijela dana. Dakle, preskakanje doručka najteži je mogući ‘prekršaj’ u prehrani jer jedino jutarnji obrok aktivira masne stanice. Preskočimo li doručak, nakon noćnog stvaranja masnoća, umjesto da potaknemo oslobađanje zaliha, naše će ih tijelo nastaviti pohranjivati jer je ‘zabrinuto’ zbog nedostatka novog unosa hranjivih tvari. Ujutro treba jesti namirnice koje lako i brzo daju energiju, poput kruha, raznih žitarica i masti životinjskog podrijetla.

2. PRESKAČETE OBROKE? ZBOG TOGA ŽUDITE ZA SLATKIM!

Žudite li za slatkim? Ako je vaš odgovor potvrdan, jedan od glavnih krivaca za to su nepravilno raspoređeni obroci. Naše su stanice tijekom večernjih sati umorne i ‘lijene’ (kortizol, hormon budnosti se puno manje luči, i počinje lučenje hormona sna) i stanice linijom manjeg otpora žude za brzim šećerima kako bi ih lakše i s manje napora uskladištile. Žudnja za slatkim najčešći je problem koji se javlja kod osoba koje nepravilno raspoređuju obroke – najprije navečer, a poslije u svako doba dana. Unosimo li masnoće i šećere u večernjim satima, zapravo smo dali materijala našim stanicama da pohrane dodatnu patološku mast. Najlakši način da to izbjegnemo jest taj da se pridržavamo pravilnog rasporeda jedenja: posljednji obrok tijekom dana treba biti najmanje jedan sat prije spavanja, a optimalan razmak izmedu dva obroka je četiri sata.

3. ZAŠTO IMAMO TRBUH

Uvijek ste mislili da su naglašen trbuh ili jaka bedra stvar prirodne konstitucije vašeg tijela? To je lažni alibi, jer sve je to posljedica nepravile prehrane. Primjerice, dokazano je da suviše kuhanog povrća u prehrani (mrkva, celer, cikla, mahune, krumpir…) dovodi do pojave širokih bokova, suviše mesa do blagog povećanja ramena i prsnog koša, a puno škroba (tjestenina, krumpir, kruh) do velikog trbuha, bedara i stražnjice. Testovima intolerancije na hranu, kao i InBody analizom tijela, može se točno odrediti koja hrana ne odgovara pojedinoj osobi.

4. VOĆE JE POTPUNO POGREŠAN IZBOR ZA JUTARNJI OBROK

Našim metabolizmom upravljaju hormoni i enzimi koji se izlučuju u organima u točno određeno vrijeme. Postoji određeno vrijeme za stvaranje energije, potrošnju energije, stvaranje masnih naslaga i sl. Nije isto ako u neko doba dana jedemo vrstu hrane koju prema našem prirodnom ritmu izlučivanja hormona i enzima ne možemo iskoristiti tada, a mogli bismo od nje imati veliku korist da smo je pojeli prije ili poslije. Tako je klinički dokazano kako je, primjerice, voće pogrešan izbor za jutro, a tjestenina za večer. Naime, zbog slabog izlučivanja enzima koji sudjeluju u probavi voća u jutarnjim satima, od voća nećemo imati nikakve koristi i teško ćemo ga probaviti. Nova preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest ta da se u dijetetskim prehranama voće zabrani u jutarnjem obroku. Naime, dokazano je da se tako iscrpljuje gušterača. Tjestenina za večeru pak definitivno će nam priskrbiti višak kilograma, jer mogućnost da je iskoristimo za stvaranje energije ne postoji zbog neaktivnosti odgovarajućih enzima u ovo doba dana. Osim tjestenine, navečer su zabranjeni sendviči, pizze, općenito kruh, pite, savijače i palačinke. Kruh, tjestenina, riža i škrobno povrće (grah, grašak, leća, krumpir) mogu se jesti najkasnije do 15 sati.

5. MLIJEKO, PEKARSKI PROIZVODI, MARGARIN…

Iako kod krono-prehrane nema brojenja kalorija, ipak postoje zabranjene namirnice. Margarin, biljno vrhnje, biljni šlag i pekarska peciva, dakle sve tzv. transmasti su zabranjene, kao i gazirana pića koja sadrže umjetna sladila i šećere, energetska pića i zaslađeni voćni sokovi. Zabranjene su i sve vrste grickalica između obroka, osim badema i ponekad lješnjaka.

Ono o čemu se najviše spori jest mlijeko. Krono-prehrana ga u potpunosti izbacuje, čak i dvije-tri kapi u kavi. No zato je dopušteno jesti jogurt (čvrsti, a ne tekući), kiselo mlijeko i sir.

6. IDEALNA HRANA ZA VEČERU

Idealna hrana za večeru su laki proteini i salate. Dakle, masna riba poput skuše, lososa i tune, piletina/puretina s grilla, kuhana jaja (samo bjelance) – sve to treba jesti sa sezonskom salatom. Koliko je preskakanje doručka odlučujuće za pojavu brojnih metaboličkih poremećaja, toliko je naglasak na večeri odlučujući za uspjeh mnogih dijeta. Idealno vrijeme za večeru je oko 19 sati, no ako večerate i kasnije, pazite da to bude barem sat vremena prije odlaska na spavanje.

7. OPREZNO I S POVRĆEM! NIJE SVAKA KOMBINACIJA DOBRA

Povrće je zdravo, ali treba napomenuti da se kuhanjem mijenja glikemijski, odnosno slatki indeks, tj. da povrće kuhanjem dobiva karakteristike običnog šećera.

Prema sličnim osobinama i biološkoj vrijednosti, povrće se može svrstati u četiri skupine:

1. Korjenasto, gomoljasto i lukovičasto – mrkva, celer, peršin, pastrnjak, cikla, rotkva, rotkvice, hren, krumpir, čičoka, luk i češnjak, poriluk, vlasac.

2. Glavičasto (kupusnjače) i lisnato – zelje, kelj, kelj pupčar, kineski kelj, lisnati kelj, brokula, korabica, cvjetača, zelena salata, blitva, špinat, radič, koromač, rabarbara, artičoka.

3. Mahunarke (leguminoze) – mahune, grah, grašak, leća, soja, slanutak, bamija.

4. Plodovito – rajčica, patlidžan, paprika, krastavac, dinja, lubenica, bundeva, tikvice.

Ova podjela olakšat će nam odabir namirnica koje se međusobno slažu. Ponekad je dobro da se i izbor povrća u prehrani slaže prema navedenoj podjeli, najbolje su kombinacije unutar dviju grupa jer to omogućuje idealnu iskoristivost hrane.

8. DESERT SE NE JEDE NAKON RUČKA

Za ručak treba jesti bjelančevine životinjskog ili biljnog podrijetla, povrće kao izvor sporih šećera i vlakana, a desert nikad ne bi trebalo jesti odmah nakon obroka. Ako već želite pojesti nešto slatko, učinite to barem dva sata nakon ručka.

Nikada ne jedite zajedno bjelančevine i ugljikohidrate, jer će doći do međusobnog blokiranja aktivnosti više enzima, pa će jedna vrsta namirnice usporiti probavljanje druge.

Evo nekoliko ‘teških’ kombinacija koje treba izbjegavati: odrezak s krumpirima; meso i kruh, meso i tjestenina (lazanje, špageti s mesom, musaka od krumpira), banana i jogurt; grašak s mesom.

Bjelančevine prisutne u mlijeku, sirevima i mahunarkama i one prisutne u mesu ne idu zajedno. Ove prve u grumenima se raspoređuju oko bjelančevina iz mesa, onemogućujući tako pravilnu probavu.

‘Teške’ su i sljedeće kombinacije: riba sa žara i gorgonzola; hamburger sa sirom; meso ili riba pripremljeni s vrhnjem; svinjske kobasice s lećom; riža i meso; riža i vino.

Jela od riže uz istodobno konzumiranje alkohola, kao i alkoholna pića uz krumpir, tjesteninu ili kruh nisu u dobrom odnosu.

Voće nakon tjestenine ili riže, kao i vrlo kisela salata uz tjesteninu i rižu nisu dobre kombinacije.