Ulja najbolje izglađuju prve bore

Ulja najbolje izglađuju prve bore

Eterično ulje smilja jedan je od najjačih prirodnih boraca protiv bora


Već nakon dvadesete godine koža polako stari, za što su odgovorni različiti vanjski i unutarnji faktori. U vanjske se ubrajaju klimatski uvjeti, izlaganje suncu, onečišćenje zraka, upotreba klorirane vode itd., dok unutarnji, osim što su genetski uvjetovani, mogu biti posljedica nepravilne prehrane, stresa ili pušenja. Učinak svih tih faktora djeluje na stanje dermisa, koji postaje slabije prokrvljen pa lošije štiti, obnavlja i hrani epidermis, gornji sloj kože. Početak starenja kože očituje se pojavom prvih bora, najprije oko usta i oko očiju.

Kako treba njegovati kožu s prvim borama te što treba činiti kako bi se one prave, statičke, bore pojavile što kasnije, pročitajte u nastavku teksta.

Mimičke i statičke bore

Prve bore nastaju uglavnom oko tridesete godine. To su mimičke, dinamičke bore koje se kod nekih ljudi počinju javljati već nakon dvadesete godine, zbog grimasa, smijeha, plakanja ili nježnije strukture kože. Te se mimičke bore mogu ublažiti upotrebom lagane hidratantne kreme. No, od 35. godine mogu se početi stvarati i statičke bore, koje su nepovratne i koje se puno teže ublažavaju. U tretiranju statičkih bora danas se koriste AHA (alfa-hidroksi) kiseline, različiti fileri čiji učinak traje do šest mjeseci, raste i popularnost neurotoksina botoksa koji se ubrizgava pod kožu, a učinak mu je još kraći.

Takvim specifičnim tretmanima ipak se ne može izbjeći prirodno starenje kože.

Prva krema u 20. godini

Zaštita kože protiv bora trebala bi početi vrlo rano. Svakako već nakon 20. godine trebalo bi koristiti hidratantnu kremu, koja hrani kožu i štiti je od vanjskih utjecaja. To može biti i neka univerzalna krema, jer u toj je dobi dovoljna već i masaža prilikom nanošenja za bolju prokrvljenost lica i prehranu kože izvana.

Za prehranu iznutra, pogotovo nakon zimskog manjka vitamina, preporuča se vitaminskih kura od dva-tri mjeseca, pogotovo ako osoba ima problematičnu kožu. Koristiti A, B i C vitamine, a prije izlaganja suncu beta-karotene. Bljedopute osobe trebale bi ih uzimati dva-tri tjedna prije jačeg izlaganja suncu, jer stvarno djeluju – prevencija su za moguću reakciju i stvaraju bolju otpornost na sunce.

Rutinska njega mlade kože

Kako bi mlada žena od, primjerice, 27 godina trebala rutinski njegovati kožu lica?

Ako imate normalnu kožu, ne treba vam jako bogata krema, na prvom je mjestu čišćenje. Šminku treba temeljito skinuti blagim mlijekom i nakon toga upotrijebiti tonik. Tonik bi trebao malo pojačati tonus kože i ujedno djelovati antibakterijski. Niski pH koži daje dodatnu zaštitu od svakodnevnih onečišćenja. To ne mora biti nikakav brendirani tonik, može biti hidrolat smilja, pa i običan čaj od kamilice koji možete sami pripremiti. Također, mladim ženama je dobrodošla i noćna njega.

Noćna krema ne može škoditi, može samo pomoći koži da bude elastičnija i manje izložena vanjskim oštećenjima. Za mastan tip kože u mladosti, osim tonika, preporuka je jednom ili dvaput mjesečno napraviti piling. Sa 25 godina je možda prerano, ali nakon 30. godine svakako to treba činiti. Pilingom revitaliziramo kožu i skidamo rožnati sloj koji se s vremenom stvara na njezinoj površini. Mlade žene sve češće koriste pudere i obojene kreme, a oni dodatno zatvaraju pore, jer pigmenti u tim proizvodima moraju biti u vrlo finim, sitnim česticama. Ako se svaki dan, redovito, navečer ne očiste do kraja, ostaci tih proizvoda koži će nanijeti štetu čije će se posljedice vidjeti s vremenom. Čak bi i micelarne otopine, koje su stvarno ugodne i zdrave za kožu, trebalo ispirati poslije čišćenja, iako na tim proizvodima često piše da to nije potrebno. Na temeljito očišćenu kožu treba zatim nanijeti hidratantnu, laganu, emolijentnu (koja vraća osjećaj ugode), baznu kremu.

U mlađoj dobi intenzivna njega još nije potrebna. Prelazak na nju je individualan, ali granica je pedeseta godina, kad su se bore već formirale, a koža postala deficitarna u svakom pogledu. Nakon pedesete godine, svatko bi trebao koristiti hranjive, bogate kreme, po mogućnosti prirodne. A do tada kožu treba redovito njegovati laganim hidratantnim kremama koje pojačavaju elastičnost kože i smanjuju mogućnost stvaranja bora.

Najbolji sastojci za borbu protiv bora

Eterično ulje smilja jedan je od najjačih prirodnih boraca protiv bora – samo jedna kapljica u kremi od 50 grama može napraviti pozitivan učinak na kožu. Ima snažan anti-aging efekt zahvaljujući spojevima koje ne sadrži nijedna druga biljka. Možda još nema dovoljno egzaktnih dokaza ali kontinuiranost upotrebe pokazala je blagotvoran i dobar efekt na kožu.

Eterično ulje smilja odgovara i mlađoj i starijoj koži. Njegovo eterično ulje je skupocjeno, no od smilja se mogu raditi i macerati i hidrolati (vodeni pripravci). Svi takvi pripravci na bazi cvijeta smilja imaju pogodan i dobar anti-aging učinak i dobro djeluju na ublažavanje prvih bora, ali i onih zrelijih.

• Od ostalih ulja, za normalnu i suhu kožu to su ulje koštica marelice, sezamovo ulje (po sastavu blisko maslinovom), ulje pšeničnih klica, ulje jojobe.

• Za masnu i problematičnu kožu preporučuje se kombinacija ulja makadamije i noćurka u emulziji te ulje lješnjaka. Ta se ulja vrlo brzo upijaju i dovoljna je jedna kapljica za cijelo lice. Sva spomenuta ulja sadrže nezasićene masnoće koje imaju povoljan učinak na kožu.

Opasno fotostarenje

Za kožu je posebno opasno tzv. fotostarenje, izazvano utjecajem prejakih sunčevih zraka. U takvoj situaciji možemo reći da UV filtri i kreme s visokim zaštitnim faktorima danas postaju anti-aging terapija. Koža osoba koje se više izlažu sunčevoj svjetlosti stvara nakupine melanocita koji se nepravilno raspoređuju po koži i zbog toga dolazi do pojave tamnih mrlja i nepravilne pigmentacije na licu. To je jedna od posljedica fotostarenja, a druga je stvaranje statičkih bora.

Sunce je danas doista postalo opasno, stoga bi u našim krajevima već u travnju, svibnju trebalo početi koristiti kreme s blagim filtrom. Prilikom kratkog boravka na suncu dovoljan je filtar ugrađen u redovnu kremu, a za višesatni boravak na otvorenom trebalo bi koristiti kreme s UV filtrima.

Nemojte svaki put kupiti drugu kremu

Žena bi, kad pronađe kremu koja joj odgovara, trebala ostati vjerna tom proizvodu barem šest mjeseci do godinu dana, da vidi kako krema zapravo djeluje, a ne svaki put kupiti drugu kremu. Ako se stanje kože promijeni, onda bi valjalo potražiti drugu kremu. Osim toga, njega se može prilagoditi godišnjem dobu – zimi krema može biti ekstra bogata, ljeti hidratanta, lagana. To pravilo vrijedi i za mladu i stariju kožu.